Studio Din

-- Adabi posjete medu �enama

Pi�e: Ummu Mu'az
Umul-Qura, Mekka Mukerrema

Adabi posjete među �enama

"...Ukoliko bi se odu�ilo vrijeme posjete, treba da se to vrijeme iskoristi u stvarima koje su korisne, u onome u čemu ćete ti i tvoja sestra imati nagradu kod Allaha...Moramo paziti na osjećaje na�e sestre...Majka nije odgovorna za svoju djecu samo u svojoj kući, naprotiv odgovorna je i u kući svoje sestre..."

Nema sumnje draga moja sestro da je međusobno posjećivanje islamom dozvoljeno i da čak u nekim situacijama postaje stroga obaveza-vad�ib. Nalazimo takođe hadise koji nas podstiču na ovu stvar i u kojima nalazimo obećanu nagradu onome ko po tome postupi.

Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao da je čovjek posjetio svoga brata u drugom selu, te mu je Allah, subhanehu ve te 'ala, postavio meleka na njegovom putu i kada je nai�ao pored njega rekao mu je: „Gdje si se zaputio?“, na�to mu je odgovorio; „�elim posjetiti svoga brata u tom selu.“, pa mu je rekao: „Da li tebi pripada neka blagodat kod njega, koju čuva?“, na�to je rekao: „Ne, osim �to ga ja volim u ime Allaha.“ , tada mu je rekao: „Ja sam Allahov izaslanik tebi i zaista te je Allah zavolio onako kako si ti njega zavolio u Njegovo ime." (Muslim 2567) Do�lo je u hadis-kudsiji da je rekao Uzvi�eni Allah: “Moja ljubav je postala obavezna onima koji se međusobno vole u Moje ime, sjede, posjećuju i darivaju. (Premosi ga Imam Malik, hadis sahi-s-sahihu tergib ve terhib 2581, Albani) ...

-- Biografija Sjeha hfz. Jusufa Barcica, rahimehullah

Pi�e: Hafiz Amir Smajić
Medina, Fakultet Hadisi-�erifa

SJEĆANJE NA �EJHA JUSUFA BARČIĆA, rahimehullah
(1387 – 1428 h.g., 1967 – 2007 god.)

"...imao je jednom i priliku da bude u direktnom kontaktu sa �ejhom Ibnu 'Usejminom, rahimehullah, u Taifu prilikom ljetnog raspusta, zatim �ejh Abdullah el-D�ibrin, Salih el-Fevzan, Abdul-Aziz Ali �ejh i drugi od poznatih islamskih učenjaka koji nisu �ivjeli u gradu Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem,..."

Zahvala pripada Uzvi�enom Allahu, d�elle �e'nuhu, koji učini znanje velikom poča�ću na dunjaluku i ahiretu, i odlikova njegove nosioce lijepim spomenom u Kitabu i Sunnetu, pa objavi najboljem poslaniku i Svome miljeniku, Muhammedu odabraniku, neka najbolji i najpotpuniji salavat i selam pripadne njemu: "Reci: Zar su isti oni koji znaju i koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!" (Prijevod značenja Ez-Zumer, 9.)

Bilje�e imami el-Buhari (100) i Muslim (2673) putem Malika, on od Hi�ama ibn Urveta, on od svoga oca Urveta, a on od Abdullaha ibn Amra ibnul Asa, radijallahu 'anhuma, da je rekao: Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da ka�e: "Doista Allah neće uzeti znanje od ljudi tako �to će ga uzdignuti od njih, nego će uzeti znanje uzimajući učene ljude sve dok ne nestane učenjaka. Tada će ljudi za predvodnike uzeti neznalice, koji će biti pitani, pa će odgovarati bez znanja i otići tako u zabludu odvodeći i druge sa sobom." Ka�e imam Ebu Hanife, rahimehullah: "Slu�anje kazivanja o učenjacima i dobrim ljudima mi je dra�e od mnogih poglavlja iz fikha." Allah, tebareke ve te'ala, nakon �to je objavio Svome Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazivanja o vjerovjesnicima prije njega u suri El-En'am, je rekao: "To su oni koje je Allah uputio, zato slijedi njihov Pravi put!" (Prijevod značenja El-En’am, 90.)

U narednih nekoliko redova ćemo, sa nijetom uzimanja ibreta i pouke, uz Allahovu dozvolu, spomenuti ne�to o jednom na�em velikanu, istinskom borcu za o�ivljavanje Sunneta na prostorima Bosne, isukanom sabljom u borbi protiv svih vidova inovacija u vjeri, �ejhu hafizu Jusufu Barčiću, rahimehullah.

�ejh, hafiz Jusuf Barčić, rahimehullah, sin Saliha Barčića je rođen je 20. D�umadel uhra'a 1387. godine po hid�ri, �to odgovara 25. Septembru 1967. god. u selu Gornje Petrovice (Barčići) kod Kalesije. Odrastao je u duhu islama od prvih dana svoga �ivota u porodici koja se među rijetkima u tom vremenu pridr�avala vjere. Pričao mi je �ejh, rahimehullah, da su bili odgajani od malena na čuvanje namaza, post, učenje Kur'ana i druge ibadete, tako da već u �estoj godini savladava arapsko pismo i počinje da uči ajete iz Allahove knjige gledajući u Mushaf. Nakon toga počinje da pohađa osnovnu �kolu u rodnom mjestu...

-- Islamsko vjerovanje

Pripremio: Smajlović Osman, prof.
Umul-Qura, Mekka Mukerrema

SPECIFIČNOSTI ISLAMSKOG VJEROVANJA

Islamsko vjerovanje ima svoje specifične osobine koje su vezane za njega i koje ga čine zasebnim. Od tih osobina je:

TEVKIFIJE ILI RABANIJE

�to bi značilo da Ehlu Sunnet ne uzima svoje vjerovanje osim iz objave Kur`ana i suneta. Ne putem pameti, osjećaja ili sufijskih predočavanja i koje ujedno ne čine oprečnim objavi, već, ukoliko ne�to bude ispravno od toga sa njim,ojačavaju dokaze objave koji su jedino pouzdana osnova u utvrđivanju akideskih pitanja. Rekao je Hafiz Ismail El-Asbahani: „Sljedbenici Istine postavljaju Kur`an i sunnet ispred sebe kao i tra�enje vjere.

Ono �to im se desi od razmi�ljanja i ideja predočavaju ga Kur`anu i sunnetu, ukoliko je saglasno sa njima prihvataju ga zahvaljujući Allahu �to im je to ukazao i u njemu ih potpomagao, a ukoliko je oprečno odbacuju to optu�ujući sami sebe. Jer, Kur`an i sunnet ne ukazuju osim na istinu dok mi�ljenje pojedinca nekada ukazuje na istinun a nekada na neistinu. Na�to ukazuje i govor Sulejmana Edarannja: „Ukoliko mi du�a ne�to do�aptava, zatra�im od nje dva svjedoka iz Kur`ana i sunneta. Ukoliko dođe sa njima prihvatio sam to od nje, a ukoliko ne dođe odbio sam to. (El-Hud�e Fi Bejani El-Mehad�e 2/226).

RAZLOZI OSOBENOSTI TEVKIFIJE

Razlozi zbog kojih se Ehlu Sunnet zaustavlja kod kur`anskih i sunetskih tekstova i ne prekoračava ih su sljedeći:...

-- Polo�aj sunneta i njegova veza s Kuranom

Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetović, prof.

Polo�aj sunneta i njegova veza s Kuranom

1. I sunnet je kod nas ono �to se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.

2. Sunnet je tumač Kur'ana i dokaz Kur'anu.

3. U sunnetu nema analogije.

- Pod sunnetom se misli na sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, a to je sve ono �to se prenosi od njega i sve to je tumač Kur'ana, jer mu je Allah, subhanehu ve te'ala, naredio da pojasni Njegovu objavu:

„... da pojasni� ljudima ono �to im se objavljuje.“ (Prijevod značenja En-Nahl, 44.)

U sunnet koji je obavezno slijediti ubrajaju se riječi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, njegove radnje i �utnjom odobrene stvari. Sve to je tumač i poja�njenje značenja Kur'ana. Na ovo se ograničava. Ne pridodaje mu se ni�ta �to nije od njega. I ovo je značenje riječi da u sunnetu nema analogije. Međutim, kada propis postane jasan, onda on biva sveobuhvatan za sva pitanja na koja se odnosi.

Dakle, značenje analogije ovdje jeste da se sunnetu ni�ta ne pridodaje �to nije od njega, kako ne bismo rekli ne�to da je od sunneta a ono ustvari to nije ili da postoji za ne�to dokaz iz sunneta a, doista, za slično ne�to dokaz ne postoji. Ali, ovdje se ne misli na analogiju putem koje se rje�avaju određena (novonastala) pitanja slična drugim pitanjima, zbog nedostatka dokaza za ista pitanja....

-- Vrata grijeha, 2. dio - Misli

Pripremio: brat Ahmed

Vrata grijeha, 2. dio - Misli

Misli su jo� opasnije – iz njih se rađaju �elje, namjere i naumi. Ko vlada svojim mislima taj je zauzdao svoju du�u i savladao njene prohtjeve. Koga misli savladaju njime vladaju prohtjevi i �elje. Ko potcijeni misli one će ga odvesti u propast. Misli opsjeduju srce sve dok ne postanu �elje: - „ ... Kao varka u ravnici u kojoj �edan vidi vodu, ali kad do tog mjesta dođe, ni�ta ne nađe, - a zateći će da ga čeka kraj njega Allahova kazna i On će mu potpuno isplatiti račun njegov jer Allah brzo obračunava.“ ( En – Nur, 39 )

Najbjedniji i najogavniji ljudi su oni koji se pored činjenica zavaravaju la�nim predstavama pripisujući ih sebi i hvaleći se njima. To su, tako mi Allaha, kapitali bankrotiranih i tr�nice besposlenih. One su snaga praznih du�a koje zanimaju samo besmislene zamisli i la�na očekivanja, kao �to je rekao pjesnik:

Moja ma�tina o Su'adi gase mi �eđi;

Njima nas Su'ada napaja i nakon �eđi osvje�ava!

Moja ma�tanja su najbolja, da su samo stvarnost,

A i da nisu, mi s njima lijepo �ivimo.

Ovo su najopasnije stvari po čovjeka. Iz njih se stvara nemoć i lijenost i nastaje tromost, neuspje�nost, kajanje gri�a savjest. Onaj koji pri�eljkuje, budući da je izgubio moć percepcije stvarnosti vlastitim osjetilima, isklesao je njezinu sliku u svome srcu. Zagrlio ju je i privukao sebi zadovoljavajući se ljubavlju prema fiktivnoj slici stvorenoj u njegovoj glavi... To mu ne mo�e ni�ta koristiti. On je sličan gladnom i �ednom čovjeku koji u svojoj ma�ti prikazuje sliku hrane i pića, mada on ne jede niti pije. Zadovoljavanje tim fikcijima ukazuje na niskost i ru�noću te du�e. Naprotiv, za du�u predstavlja čast, čistoću, bjelinu, visinu i kakvoću ukoliko ona odbacuje od sebe svaku misao koja nema veze sa realno�ću ne �eleći da se ona mota po umu...

-- Pitanja i Odgovori 39

Za Studio-din na pitanja odgovorio iz Medine:
Nermin Klopić, svr�enik fakulteta islamskog prava

TEME: Da li se na mjestu gdje je nekad bila kafana mo�e otvoriti d�amija, da li se mo�e okrenuti krevet prema kibli, da li nam je svaki vid osiguranja haram (zabranjen) ?

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka su salavat i selam nad Allahovim odabranim robom i poslanikom Muhammedom, njegovom časnom porodicom, vrlim ashabima i svim onima koji njegovu uputu slijede sve do Sudnjeg dana.

===============================

PITANJE: Da li jedna kafana koja je godinama radila, i da ta ista odjednom postane mesd�id, d�amija hvala.

ODGOVOR: Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ka�e: „Zemlja mi je učinjena mjestom za klanjanje i učinjena mi je čistom. Zato gdje god nekog muslimana snađe neko od namaskih vremene, mo�e na tome mjestu klanjati...“ (Buhari, 412) Ovaj hadis je dokaz da je osnova da se namaz mo�e obavljati na svakom mjestu na zemlji. Iz ove osnove izuzimaju se neka mjesta na kojima je zabranjeno obaviti namaz, budući da na to ukazuju drugi �erijatski tekstovi. Od tih mjesta je prije svega groblje, Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, ka�e: „Neka je Allahovo proklestvo na jevreje i kr�ćane, jer su oni grobove svojih poslanika uzeli za mjesta na kojima obavljaju molitve“ (Buhari, 417)

U drugom hadisu se ka�e: „...oni bi, kada bi neki dobar čovjek od njih umro, na njegovom grobu izgradili bogomolju. Oni su najgora stvorenja!“(Mutefekun ajejhi) Isto tako, nije dozvoljeno klanjati prema mezarima, svejedno, bio jedan ili vi�e, ili na njima, Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ka�e: „Ne sjedite na kaburovima, i ne klanjajte prema njima (Muslim, 97/972).

- Zabranjeno je...

-- Uslovi ispravnosti �ehadeta 'La Ilahe Illallah'

Pripremio: Sanel Ramić
Islamski fakultet da'we i usuli-ddina

Uslovi ispravnosti �ehadeta "La Ilahe Illallah"

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

U ovom tekstu ćemo navesti uslove za riječi „la ilahe illallah“, odnosno �artove, bez kojih �ehadet nije ispravan. Samo izgovaranje riječi nije dovoljno, bez slijedećih �artova, koji su uzeti iz Kur'ana i sunneta. Kao primjer nave�ćemo hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje ka�e: "Ko ka�e da nema boga osim Allaha i zaniječe sve ono �to se obo�ava mimo Allaha, njegov imetak i krv su zabranjeni, a njegovo polaganje računa je na Uzvi�enom Allahu." (Hadis bilje�i Muslim)

Ovaj hadis je naveo �ejh Muhammed ibn Abdu-l-Vehab, rahimehullah, u knjizi Kitabu-t-Tewhid, zatim je rekao: „Ovo je ne�to najuzvi�enije �to obja�njava značenje 'la ilahe illallah'. Prema tome, on nije učinio da puko očitovanje te izreke �titi �ivot i imetak, pa čak ni samo poznavanje njenog značenja zajedno sa očitovanjem, ni potvrđivanje toga, ni to �to obo�ava Allaha Jednog, Koji nema sudruga. NE! Ove riječi ne čine njegov �ivot i imetak zabranjenim, sve dok tome ne doda nijekanje svega onoga �to se obo�ava mimo Allaha. Ukoliko posumnja, ili bude neodlučan, njegov imetak i �ivot neće biti zabranjeni.“
Iz ovoga se jasno vidi da je svaki onaj koji učini ibadet nekom drugom mimo Allaha, mu�rik, a onom koji podr�i takvog, ili posumnja u ni�tavnost, neispravnost njegovog ibadeta, ne vrijede riječi „la ilahe illallah“, koje izgovara, jer on nije muvehid.

Iz navedenog vidimo da je jako bitno poznavati �artove, uslove, za ispravnost �ehadeta kojeg izgovaramo. U knjigama uleme da've poznato je sedam �artova za ispravnost �ehadeta kojeg izgovaramo.

Uslovi �ehadeta su slijedeći:..

-- Odnos muslimanke prema Njenom Gospodaru

Pripremio: Muhamed Ikanović, prof.

Odnos muslimanke prema Njenom Gospodaru

Već smo počeli pisanjima o du�nosti �ene muslimanke pa bi i ovaj tekst bio jedan dio te cjeline. Naravno, kada se govori o ovoj tematici moramo spomenuti osnovu ibadeta, a to je sam odnos roba prema svome Gospodaru. Allahovo pravo kod roba je najpreče i o njemu moramo razmi�ljati u prvom redu. Muslimanka koja ispravno razumi ovaj temelj islamskog načina �ivota znat će da su sve ostale stvari sporedne i nezavrijeđuju prioritetnu pa�nju.

�ena je danas postala simbolom strasti, prohtjeva i dunjalučkih obaveza i često ni�ta vi�e od toga. Svakako kao muslimani s time se ne smijemo nikako pomiriti jer �ena mnogo vi�e znači.

U islamu je ona simbol časti i po�tovanja. I ne samo to nekada su �ene bile primjerom istinske bogobojaznosti, i ona je ta koja je uzdizala generacije poput one s kojom je Salahudin Ejjubijj povrati Kuds u muslimanske ruke. Nekada je �ena uzdizala generacije koje su Andelusom svijetlile znanjem i �irile raznovrsne korisne nauke. Nekada je �ene…

-- Obaveza obavljanja namaza u d�ematu

Preveo s arapskog i pripremio:
hfz. Amir Smajić, Fakultet hadiskih znanosti Medina

بسم الله الرحمن الرحيم

Obaveza obavljanja namaza u d�ematu

Od Abdulaziza ibn Abdullaha ibn Baza svakom Allahu predanom robu - muslimanu, moleći Allaha da mu olak�a put do Njegovog zadovoljstva, uputi ga na ono s čime je On zadovoljan i olak�a nam slijeđenje puta bogobojazih robova - amin!

Es-Selamu 'alejkum we rahmetullahi we berekatuhu!

Obavje�ten sam da su mnogi od muslimana nemarni prema obavljanju namaza u d�ematu i da se pravdaju olak�icama pojedinih islamskih učenjaka po tom pitanju. Iz tog razloga na nama je obaveza da objasnimo ovu stvar i njenu opasnost, i da nije na muslimanu da olahko shvata i bude nemaran prema onome na čiju je bitnost Allah ukazao u Svojoj knjizi i ukazao Njegov plemeniti Poslanik u svome sunnetu, neka je na njega Allahov mir i spas.

Allah, subhanehu we te'ala, na mnogo mjesta u Svojoj Plemenitoj knjizi - Kur'anu spominje i veliča namaz i naređuje njegovo čuvanje i obavljanje u d�ematu, i obavje�tava nas da je nemarnost i ljenost spram obavljanja namaza od osobina licemjera – munafika. Ka�e Uzvi�eni Allah, d�elle �e'nuh, u Svojoj Jasnoj Knjizi:

"Čuvajte namaz, naročito srednji namaz, i pred Allahom ponizno stojte!" (prevod značenja: El-Bekare; 238.)

Kako da rob bude od onih koji čuvaju namaz i vode brigu o njemu a nemaran je prema njegovom obavljanju zajedno sa svojom braćom u d�ematu!? Ka�e Allah, d�elle �e'nuh: ...

-- Fetve priznate islamske uleme 18

Fetve priznate islamske uleme 18

Teme: - Da li te�koće smrtne agonije i bolesti ubla�avaju grijehe?

- Kakvo je mi�ljenje o učenju ezana tokom putovanja?

- Da li je dozvoljen spolni odnos sa trudnom suprugom i da li u Kur’anu i sunnetu postoji tekst kojim se to dozvoljava ili zabranjuje?

===========================

PITANJE: Da li te�koće smrtne agonije i bolesti ubla�avaju grijehe?

ODGOVOR: Svakako, sve �to zadesi čovjeka: bolest, nesreća, briga ili tuga, pa čak i trn koji ga ubode, bri�e njegove grijehe. Uz to, ako se strpi i nada se nagradi od Allaha, imat će nagradu za sabur koji je pokazao prilikom nedaće koja ga je zadesila. Nema razlike između nedaća koje čovjeka zadese prilikom smrti i onih prije. Sve nedaće vjernicima bri�u grijehe, na �to ukazuju riječi Uzvi�enog: ”Kakva god vas nesreća zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.” (Prijevod značenja, E�-�ura, 30.)

Ako nedaće bivaju zbog onoga �to smo zaradili, onda to ukazuje na to da one bri�u one grijehe koje smo uradili i zaradili.
I Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavijestio je da vjernika ne zadesi briga, tuga, ili bol, čak i ubod trna, a da mu Allah, d�. �., time ne izbri�e grijehe.

Odgovorio: �haykh Muhammad bin Sâlih al `Uthaymîn, rhm.

===============================

PITANJE: Kakvo je mi�ljenje o učenju ezana tokom putovanja?